Drina nastaje u Šćepan polju od reka Tare i Pive i duga 345.9 km. U Crnoj Bari Drina se uliva u Savu i predstavlja jednu od najčistijih reka Srbije.
Do gradnje veštačkih jezera Drina je imala plahovitu ćud. Tako se pamte izuzetno plavne godine kao što je bila 1896.god. kada je nivo Drine bio toliki da plavio čuveni most u Višegradu, a te iste godine Ljubovija je u potpunosti uništena. Drina je bogata vodom i kada su sušne godine. Bilo je godina kada se Drina ledila ( 1929,1942 ) u Perućcu, Lukovu i Krivom viru. Drina nikada nije bila plovna iako ima dosta vode zbog reljefa korita, a na teritoriji Bajine Bašte se nalazi i najduži pravac od Crvenih voda do Lukova od 5 km na inače jako ‘’ krivoj Drini ‘’.




















Kanjon Drine čija je dubina 700-1000 m predstavlja drugi kanjon po ovom parametru u Srbji i Crnoj Gori posle kanjona Tare ( 1300 m ) i treći u svetu posle kanjona Kolorada ( 1800 ) koji se nalazi u SAD.
U gornjem toku Drina ima odlike tipične planinske reke, a tek od Loznice odlike ravničarske reke. Zbog toga je bogata svim vrstama pastrmske ribe ( mladica, potočna pastmka, lipljen ) i mnoštvo ciprini da tekućih voda ( rečna i protočna mrena, skobalj, klen…), a biće i zmijuljica, vijuna, ali i drugih. Pored autohtonih vrsta naći će se i one id rugih krajeva sveta kao što su kalifornijska pastrmka, sunčanica i srebreni karaš ili babuška.